← Povratak u Magazin

Brak - Da ili NE?

Sve češće čujemo da je porodica u krizi i da su mladi ljudi postali sebični i nespremni da se predaju izazovu zajedničkog, bračnog zivota. Šta ove izjave suštinski znače i na koje pojave nam ukazuju? Šta se to značajno promenilo u svesti i stilu života savremenog mladog čoveka, u odnosu na generacije njegovih roditelja ili baka i deka?

Zašto se danas maldi sve teže i kasnije odlučuju na brak i zašto ga teže očuvaju od svojih predaka? 

Pogledajmo, najpre, malo statistiku. Šta nam ona govori? U Srbiji, prema zvaničnom saopštenju Republičkog zavoda za statistiku, kada uporedimo demografske podatke popisa iz 2002. i 2011. godine uočavamo sledece: negativnu stopu rasta stanovništva, negativan prirodni priraštaj, porast broja stanovnika starijih od 65 godina a pad onih mladjih od 15 godina. Stopa radjanja je ispod praga proste reprodukcije i u stalnom je padu (za dati period sa 1,6 na 1,4 deteta po ženi), broj sklopljenih brakova je opao, a broj razvoda u odnosu na nove brakove porastao. Starost mladenaca je u proseku sve veća, pa se na brak u 20-tim godinama  odlučuje za oko 40 % manje mladića i devojaka danas nego pre 10 godina. Prosečna starost mlade u Srbiji je 30 godina, a mladoženje 33!

 U zemljama  Evroposke unije ova statistika je jos vise poražavajuća. Do te mere da u nekim od ovih zemalja većinu rodjene dece čine ona rodjena iz vanbračnih zajednica.

 Očigledno je da se nesto veliko i ozbiljno dešava sa ustaljenim, tradicionalnim obrascima braka i porodice. Porodična jedinica menja koncept: šta znači biti član porodice i koja očekivanja imamo od porodičnih odnosa menjaju se u vremenu tako da više nema univerzalne definicije koja je nekad bila primenljiva na većinu. Pravne alternative braka postale su raširene i zakon daje sve vise prava nevenčanim parovima.

Najčešće se pominju ekonomski uzroci ovakvog stanja. Mladi ljudi teže ekonomskoj i stambenoj sigurnosti kao preduslovu za stupanje u bračnu zajednicu. Da li to moze biti odgovor na ovaj izrazeni trend? Ne u potpunosti. Ni našim bakama bračna budućnost nije izgledala  izvesno niti ružičasto. Sve veća okupiranost životnim standardom i materijalnim potrebama samo donekle pruža odgovor na nase pitanje.

Problem psihološke prirode?

Izgleda da su ipak značajniji  razlozi psihološke prirode koji se ogledaju u promeni stava prema bračnom suživotu. Kažem “suživotu” jer je upravo u tome poenta. Kada si u braku ne živiš vise sam, nisi bitan samo ti, tvoje želje, navike i potrebe. Postoji još neko ko takodje ima svoje mišljenje. U svakodnevnim aktivnostima, donošenju odluka - malih i velikih, trošenju vremena i novca. I tu dolazi do izražaja “prva slabost” današnjeg čoveka: nedostatak volje i sposobnosti da se prilagodi, menja, žrtvuje, što je neophodno za svaki uspešan odnos dve zrele i zdrave osobe. Kada prodje zaljubljenost nastupa život koji zahteva medjusobno razumevanje i trpljenje, prava supruznička ljubav koja ce biti stavljena na jos mnogo ispita.

 “Druga slabost” danasnjeg mladog čoveka je njegov strah i nesigurnost. Nenaučen svojoj tzv.ulozi – bračnoj i porodičnoj, od strane porodice porekla (u kojoj je rodjen), niti od vere od koje je odavno otpao, niti od institucija društva u kom je odrastao, on se radije skriva u prividnu sigurnost samoće gde (misli da) mu je lakše da podnosi samog sebe nego još nekog sa kim bi kroz borbu, koju zajednica uvek podrazumeva, morao da stvara neki novi svet.

 Tu se pridružuju i mediji koji nude mladim ljudima model ružičastog i lagodnog života koji u uslovima u kojima živimo nije lako ostvariti. Taj privid nam se neprimetno podvlači pod kožu, svi želimo da živimo kao junaci televizijskih serija ili kao javne licnosti o kojima svakodnevno čitamo u štampi. Stvara se utisak da takav život donosi potpunu sreću te da vredi podrediti sve u životu dostizanju materijalne satisfakcije i uspešne lične karijere. Ovi snažni spoljni uticaji: mediji, savremeno potrošačko društvo i surovi medjuljudski odnosi svi skupa od mladih ljudi stvaraju usamljene pojedince i egoiste.

Tako, na zalost, nece upoznati sve boje koje zivot moze da ima.