← Povratak u Magazin

KRIZA I NJENO PREVAZILAŽENJE

Prema definiciji kriza je dogadjaj koji remeti psihičku ravnotežu osobe. To je svaka ugrožavajuća situacija u kojoj se individua ne snalazi i za koju nema adekvatan repertoar ponašanja, dakle nema uhodan mehanizam suprotstavljanja. Kriza je uvek vezana za osećaj patnje. Ona se, donekle, može izjednačiti sa stresom, jer oba pojma podrazumevaju psihičko stanje koje je posledica iznenadnog i nepovoljnog dogadjaja. 

shutterstock 153037310

Kriza je vremenski ograničena i obično traje 1-6 nedelja. Za to vreme se odvijaju značajne promene u našim emocijama i načinu razmišljanja. Prekida se uobičajenn način funkcionisanja. Javlja se snažna potreba za podrškom ali i otvorenost za promenu sopstvene ličnosti. Zato je kriza veoma bitan i potencijalno pozitivan dogadjaj u životu. Ona pruža mogućnost za psihološki napredak. Osoba traži rešenje i razvija mehanizme za prevazilaženje problema. Ako u tome uspe napredovala je u ličnom razvoju i stekla neprocenjivo iskustvo. Ako ne, onda razvija pogrešne reakcije koje nisu bazirane na realnosti ili su čak socijalno neprihvatljive. Posledica toga je povišena osetljivost i novo zapadanje u krizna stanja, što može na kraju dovesti do teških mentalnih poremećaja.

Zbog svega rečenog veoma je važno prepoznati krizno stanje kod sebe i svojih bližnjih, te na vreme pomoć potražiti i pružiti. Veoma efikasnu pomoć, osim profesionalaca (psihologa, psihijatara i psihoterapeuta) mogu pružiti i tzv. laici, i to prijatelji, rodjaci, sveštenici, obučeni volonteri i drugi.

  

shutterstock 60562522

Obeležja krize:
  • Osećaj bespomoćnosti i gubitka kontrole
  • Osećaj iznenadnosti i neočekivanosti
  • Narušena unutrašnja ravnoteža
  • Preplavljenost osećajima i izražen osećaj lične ranjivosti (vrlo jaki osećaji straha, tuge, osujećenosti, bespomoćnosti, teskob   
  • Misaona smušenost (promene percepcije, teškoće donošenja odluka, teškoće koncentracije, zaboravljanje)
  • Emocionalne i misaone reakcije dovode do dezorganizacije ponašanja (besmislene radnje, nemir, promene u odlukama, pasivnost ...)

Sva navedena stanja otežavaju uspešno rešavanje krizne situacije. U stanju tako narušene ravnoteže nemoguće je duže funkcionisati te se nakon nekog vremena uspostavlja nova, više ili manje uspešna, ravnoteža. Ukoliko ovo stanje traje duže od 6 nedelja, reč je o nekom psihičkom poremećaju, a ne o krizi. U kriznom stanju je osoba vrlo otvorena za psihološke intervencije jer su uobičajeni mehanizmi odbrane oslabljeni, a ustaljeni načini rešavanja problema neuspešni.

 

U krizi se javljaju sledeće promene:

 - emotivne: aksioznost, depresivnost , krivica, beznadežnost, ljutnja
- bihejvioralne: agresija, antisocijano ponašanje, povlačenje
- kognitivne: suženi obim pažnje, smanjena intelektualna efikasnost
- socijalne: gubitak afektivnih veza, smanjena socijalna efikasnost
 

Faze reagovanja na stresni dogadjaj su:

1. Šok i neverica
2. Razvoj svesti o događaju
3. Razrešavanje krize
 

 A faze razrešavanja su:

1. Pokušaj uobičajenog načina razrešenja problema.
2. (ako 1. ne uspe) anksioznost, strah, bespomoćnost.
3. Pokušaji da se priđe problemu na nov način (redefinisanje, modifikacija  pristupa)
4. (ako 3. ne uspe) narastajuća anksioznost do tačke sloma.

 

IMG 2

 Šta prvo treba raditi u iznenadnim nepovoljnim situacijama, dok se ne usmerimo na razrešavanje situacije:

1.         Telesno se odmoriti.
2.         Raditi sve ono što nam olakšava tešku situaciju (što inače radimo kada nam je teško).
3.         Ne donositi važne / teške odluke

 Suočavanje sa neočekivanim snažnim događajem i njegovo razrešavanje zahtevaju:

1. Interpretaciju (tumačenje i razumevanje) situacije
2. Konfrontaciju (suočavanje) sa realnošću i odgovor na nju
3. Održavanje socijalnih veza
4. Održavanje emocionalne ravnoteže
5. Zadržavanje pozitivne slike o sebi 

Prevladavanje krize uvek uključuje napor i borbu i ima nekoliko fokusa: 

- na situaciju (analiziranje i prihvatanje nove situacije, pronalaženje nečeg dobrog u njoj i planiranje daljih koraka )

- na problem (traženje potrebnih informacija i podrške drugih sa sličnim iskustvom, traženje alternativnih rešenja i pokušaj uspostavljanja kontrole nad situacijom) 

- na emocije (kontrola emocija, hrabrenje, povećanje samopoštovanja i osećanja kompetentnosti)

 
Kriterijumi uspešnosti prevladavanja su:

1. ublaženo stradanje
2. sačuvanost osećanja samopoštovanja
3. očuvanost socijalnih odnosa 
4. karakteeristike toka procesa suočavanja

Zapamtite da mentalno zdravlje upravo predstavlja sposobnost pojedinca da brzo, uspešno i na kreativan način uspostavlja ravnotežu narušenu promenama!